Google svjedoči da samo oni mogu upravljati Chromeom

Google je na sudu tvrdio da samo njegova vlastita infrastruktura može održavati preglednik Chrome kakvog poznajemo. Tehnološki div suočava se s mogućnošću da bude prisiljen prodati Chrome nakon antimonopolske presude. Tvrtke poput OpenAI-a i Yahooa izrazile su interes za preuzimanje preglednika ako se prodaja ostvari. Konačna odluka mogla bi duboko preoblikovati ravnotežu snaga na internetu te na tržištima pretraživanja i preglednika.

Googleova tehnička obrana

Tijekom saveznog suđenja, Parisa Tabriz, generalna direktorica Chromea, tvrdila je da bi odvajanje Chromea od Googlea bilo "neviđeno" i tehnički neizvedivo. Rekao je da je preglednik proizvod „17 godina duboke suradnje“ s drugim odjelima tvrtke.

Google je naglasio da Chromeove ključne sigurnosne i privatnostne značajke kritično ovise o njegovoj integraciji s internim uslugama. Prema Tabrizu, prisilna prodaja Chromea stvorila bi "djelomičnu" verziju nesposobnu ponuditi zaštitu koju milijuni korisnika očekuju.

Kontekst antimonopolskih mjera

Chromeova obrana dolazi usred pojačanih napetosti nakon presude iz 2024. kojom je Google proglašen krivim za monopolističke prakse. Kao dio mjera, američko Ministarstvo pravosuđa razmatra prisilnu prodaju Chromea kako bi oslabilo Googleovu dominaciju u online pretraživanju i oglašavanju.

Izvršni direktor DuckDuckGoa procijenio je da bi Chrome, kao zasebna imovina, mogao vrijediti čak 50 milijardi dolara. Sudsko ročište trebalo bi završiti u svibnju, ali ključna odluka suca Amita Mehte očekuje se u kolovozu 2025., presuda koja bi mogla redefinirati cijelu tehnološku industriju.

Izazovi integracije Chromea

Unatoč očiglednom komercijalnom interesu, odvajanje Chromea ne bi bilo jednostavno ni bezbolno. Google tvrdi da je Chromeova arhitektura isprepletena na razinama infrastrukture, od upravljanja računima do sustava ažuriranja i sigurnosne analize.

Dodatni tehnički aspekt dodatno komplicira rad: Chrome se temelji na Chromiumu, projektu otvorenog koda koji je temelj i preglednika poput Microsoft Edgea. Odvajanje Chromea bez narušavanja Chromium ekosustava zahtijevalo bi ogroman napor i moglo bi destabilizirati cijelo tržište preglednika temeljenih na toj platformi.

Interes industrije za Chrome

Unatoč tehničkim izazovima, OpenAI i Yahoo izrazili su eksplicitan interes za kupnju Chromea ako sud prisili Google da ga proda. Nick Turley iz OpenAI-a u svom je svjedočenju izjavio da će "svakako" razmotriti kupnju, dok se i Yahoo pozicionirao kao potencijalni kupac.

Interes nije slučajan: Chrome kontrolira gotovo 65% globalnog tržišta preglednika, dominantna je ulazna točka za pretraživanje, oglašavanje i pristup webu. Njegova ogromna korisnička baza i strateški položaj čine Chrome jednom od najvrjednijih tehnoloških resursa na svijetu.

"Sjena Chromea" prema Googleu

Google upozorava da bi verzija Chromea odvojena od njegove infrastrukture izgubila neke ključne funkcionalnosti. Brza sigurnosna ažuriranja, zaštita od phishinga i zlonamjernog softvera te energetska učinkovitost neki su od aspekata za koje Google tvrdi da bi mogli biti ugroženi.

Ova „sjena Chromea“ ne bi bila samo manje sigurna, već i manje konkurentna u usporedbi s alternativama poput Safarija ili Edgea. Iz Googleove perspektive, prodaja ne bi samo naštetila tvrtki, već bi izravno utjecala i na iskustvo i sigurnost krajnjih korisnika.

Potencijalni kupci i njihovi planovi

OpenAI bi mogao koristiti Chrome kao glavnu distribucijsku platformu za svoje AI modele, integrirajući pametne asistente izravno u iskustvo pregledavanja. Yahoo, sa svoje strane, vidi Chrome kao način za revitalizaciju svoje online prisutnosti.

Međutim, ni OpenAI ni Yahoo nisu javno detaljno opisali kako bi se suočili s ogromnim tehničkim izazovima upravljanja Chromeom bez Googleove suradnje i infrastrukture. Akvizicija bi, u oba slučaja, zahtijevala duboko unutarnje restrukturiranje i moguće godine rada.

Implikacije za budućnost interneta

Potencijalna prodaja Chromea bila bi jedna od najvećih antimonopolskih intervencija od raspada AT&T-a 80-ih. Ako se implementira, ne bi utjecalo samo na Google, već bi otvorilo i mogućnosti za nove igrače u pretraživanju, pregledniku i digitalnom oglašavanju.

Nadalje, to bi moglo postaviti presedan za buduće antimonopolske akcije protiv tehnoloških divova, uvodeći novo doba strože regulacije u industriji. U pitanju nije samo budućnost Chromea, već i arhitektura moći i konkurencije koja će oblikovati internet desetljećima koja dolaze.